GK News 2 - шаблон joomla Видео

Log in
updated 8:58 AM CEST, Oct 20, 2017

O Žepču

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Žepče je mjesto u srednjoj Bosni, na sredini puta između Zenice i Doboja. Smješteno je oko središnjeg toka rijeke Bosne i preko njega vode glavni željeznički i cestovni pravci od Panonske nizine prema Jadranskome moru, a središte mu je grad Žepče okruženo plodnim poljima, blagim padinama i brdima obraslim bjelogoričnom i crnogoričnom šumom.
Kroz mjesto u dužini od 30 km prolazi magistralni put Sarajevo-Zenica-Doboj-Bosanski Brod-Slavonski Brod te željeznička pruga u dužini od 25 km koja povezuje Europu i Jadran.
Područje Žepča proteže se na oko 300 četvornih kilometara površine od čega je 100 km˛ plodnog zemljišta u dolini rijeke Bosne, 100 km su livade, voćnjaci i pašnjaci dok je ostatak prekriven šumom i to uglavnom hrasta, graba, jele, smrče i bukve.
Srednja godišnja temperatura je+9,9 0C.
Grad Žepče nalazi se između 18* 2¨ geografske dužine i 44* 25¨geografske širine te na 219 m nadmorske visine.
Danas, u novoformiranoj općini Žepče sa izmijenjenim granicama živi 30.980 stanovnika (55% Hrvata, 35% Bošnjaka, 10 % Srba.
Granične općine su: Zavidovići, Maglaj, Zenica, Teslić.
 

 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pogled na Dom kulture Žepče
 

Razglednica Žepča
 

GOSPODARSTVO OPĆINE ŽEPČE

Žepče dijeli sudbinu većine gradova u BiH koji su tijekom zadnjeg rata pretrpjeli ogromna ratna razaranja, a gospodarski objekti potpuno uništenje. Već krajem 1993. godine počinje oživljavati poduzetništvo: prijevoznička djelatnost, trgovina i ugostiteljstvo, obrtništvo, graditeljstvo i usluge, a nešto kasnije i industrija.

Najrazvijenija je djelatnost uslužnog tipa ( trgovina, prerada drveta), zatim gra đevinska djelatnost, metaloprerađivačka koja bi bolje rezultate mogla dati u narednom periodu, začetak kemijske industrije, te mlinarskopekarske industrije koja zadovoljava potrebe na općini i opskrbljuje susjedne gradove.

Žepačke firme rade po čitavoj BiH te u inozemstvu što je potvrda pravilnih poteza ovdašnjih poduzetnika. U cilju stvaranja uvjeta za  stvaranje  poduzeća  malih i većih kapaciteta je izgradnja  poslovnih centara u Žepču, Begov Hanu i Ljeskovici te poslovnog inkubatora u Žepču.                         Prvi uspostavljeni poslovni centar  je poslovni centar XP Žepče. Locirano je oko 20 poduzeća različitog profila i djelatnosti. U centru je osim trgovinske djelatnosti zastupljena i obrtnička , ugostiteljska i uslužna djelatnost.
Poslovna zona u Ljeskovici je zona u kojoj je trenutno locirano 7 poduzeća ali se svake godine otvaraju nova.
U samom centru naselja Begov Han podignut je veliki broj poslovnih objekata u kojima su također zastupljene mnoge vrste djelatnosti počevši od tekstilne, trgovinske i ugostiteljske.
U Žepču je formiran i Poslovni inkubator, mjesto koje pomaže početnicima da pokrenu i ojačaju vlastiti biznis a zatim se sele u vlastite poslovne objekte.
Poslovne lokacije koje imaju izgrađenu infrastrukturu su izuzetno atraktivne i omogućavaju efikasno vršenje transporta proizvoda i sirovina za potrebe poduzeća.
Posebna pozornost posvećena je oživljavanju i razvijanju poljoprivredne proizvodnje.Područje je ekološki čisto i pogodno za proizvodnju zdrave hrane i razvoj turizma, čemu doprinosi i veliki broj izvora ljekovite mineralne vode. Kraj je pogodan i za razvoj stočarstva.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ŽEPČE 2011 - 2018

Marketing plan industrijsko/poslovne zone „Polja“ Žepče

 

POVIJEST ŽEPČA

Svako mjesto, svaki dio naše prelijepe Bosne i Hercegovine ima svoju dušu, svoju priču i povijest. Jedno od tih mjesta je i Žepče, na Bosni i u Bosni, na magistralnoj cesti M17, koju zbog brojnih prometnih nezgoda s tragičnim posljedicama nazivaju i „cestom smrti“, ali je Žepče na svu sreću još uvijek na „cesti života“.

Možda nijedno istraživanje ne nudi toliko mogućih rješenja, od kojih je svako na sebi svojstven način blizu istini, poput etimološkog određivanja podrijetla imena nekog mjesta.

Tko to prvi izusti Žepče i zašto baš Žepče? Jedni će reći da gradić dobi ime po naplavinama koje su se, plutajući Bosnom, sljepljivale kod Žepča te prvotno Slijepče preraste, radi lakšeg izgovora, u Žepče. Drugi će reći kako ime potječe od latinske riječi emtio što znači kupovanje, te da je jezičnim varijacijama (xemtio-xepcio-xepce-Žepče) nastalo današnje ime.

U blizini Zavidovića nalazi se brdo Žep, a također u blizini Novog Šehera postojao je lokalitet Ožep, tako da bi se podrijetlo današnjeg imena moglo naći i u tim nazivima.

Svaki od njih, promatrano iz današnje perspektive govori ponešto o Žepču te opisuje jedan dio njegove stvarnosti. I danas Bosna teče kroz Žepče i na svojim obalama lijepi, nažalost, većinom plastične vrećice, i danas s brda Žep puca pogled na žepačku dolinu.

Ovaj emtio privlači posebnu pozornost. U današnjem Žepču je, za razliku od većine gradova u Bosni i Hercegovini, najveći broj poduzeća kojima je prva riječ u opisu djelatnosti proizvodnja, i to: rezane građe, namještaja, drvene stolarije, parketa, inox cjevovoda i postrojenja, cisterni, čeličnih tunelskih nosača, metalnih stolova i stolica, mineralne vode, mesa, cipela, radnih odijela itd.

O Žepču kao poznatom trgovištu u kojem se izrađuje razna željezna roba, naročito oruđe, govori i Opis bosanske kraljevine, nepoznatog austrijskog autora iz druge polovice 16. st.

Žepče je kraj o čijoj bogatoj prošlosti danas ponajbolje govore razni ostaci drevnih građevina razbacani po žepačkim naseljima i otkopani po žepačkim njivama. Nažalost, o njima lokalno stanovništvo ne priča puno. Razlog bi mogao biti i taj što je ovo podneblje kroz povijest bilo podložno migracijama, te je taj migracijski karakter regije „kriv“ za slabo pamćenje povijesti.

Osobito je velik dio stanovništva doselio iz Hercegovine, o čemu govore i prezimena Zovko, Međugorac, Mostarac, Bakula i dr. Taj migracijski proces trajao je i u 60-im godinama prošlog stoljeća kada mnoge obitelji sele u Slavoniju.

Ipak, o povijesti ovoga kraja ima se što reći. Iskopavanjem Tome Dragičevića iz 1896. godine, te iskopavanjima iz 1906-1908. pronađeni su ostaci kamenog oruđa i keramike u naselju Kraljevine ili „Kraljičino guvno“ kod Novog Šehera, što upućuje da to naselje pripada tzv. butmirskoj neolitskoj grupi. Dragičević je obavio iskapanje i na lokalitetu Gromila ili Crkvišta kod Novog Šehera te pronašao ostatke rimskih zgrada i bakrenog novca iz 3. st. posl. Kr. Tragove neolitskog doba pronašao je i u Ponijevu, na Gajevima u njivi zvanoj Čustuša. Ponijevo je u drugoj polovici 19. st. bilo središte istoimene župe sa župnom crkvom, a kao župnik u njemu je službovao i fra Grgo Martić, istaknuti franjevac Bosne Srebrene. Današnja župna crkva u Novom Šeheru izgrađena je 1925. godine, a proširena je u drugoj polovici šezdesetih godina. Ruševnu župnu crkvu je 2001. godine, po projektu arh. Florijana Škunce, temeljito obnovio tadašnji župnik fra Vinko Ćuro. Prozore obnovljene crkve krase vitraji Vladimira Blažanovića. Zanimljivo je spomenuti da su stanovnici Novog Šehera, po izvještaju Hamdije Kreševljakovića, nekada kovali najbolje kose po cijeloj BiH poznate kao „novošeherke“. Njih se dukatima plaćalo, a bile su tako dobre da su i gvozdenu šipku zasađenu u livadi presijecale.

Župa Novi Šeher nastala je odvajanjem od stare župe Osova. U 17. st. sjedište župe Osova bilo je u Maglaju, a od 1742. u Žepču. Osova je majka okolnih župa. Od nje su dijeljenjem nastale, uz Novi Šeher, i župe: Radunice, Žepče i Zavidovići. O njezinoj starosti govore i župne matice koje se vode od 1750.

U njoj je pokopan i prvi diplomirani liječnik s naših prostora, kirurg fra Mato Nikolić. Iz ove je župe potekao i misionar, borac za mir i ljudske živote, fra Vjeko Ćurić, koji je ubijen u Ruandi. Uspomenu na njega čuva i kip u dvorištu župne kuće.

Prvi spomen Žepča nalazimo u povelji Stjepana Tomaša izdanoj 14. listopada 1458. logotetu Stjepanu Ratkoviću. O Žepču fra Ivan Frano Jukić veli da je varoš u liepoj ravnici kraj Bosne, imade turskih kućah 200, džamie 3, kerstjanskih i ristjanskih do 80. Nešto tverdje zapuštene sa 3 topa. Odstoji od Tešnja 5 satih. Jukićeve riječi govore o karakteru ovoga grada. Taj multikulturalni i multireligiozni karakter Žepča razotkriva i prva slika koju vam priušti ulaz u grad.

Ima Žepče i prirodnih bogatstava po kojima je prepoznatljivo istina u prošlosti daleko više cijenjenih nego danas, što pokazuje i fotografija jednog od njih. Rudolf barun Maldini Wildenhainski, putopisac i veliki ljubitelj prirode, pišući o Vranduku i Žepču spominje da u Žepču ima više kiselih vrela, od kojih je najbolji i najjači 3 km od Žepča spram Zavidovića udaljeni izvor željezne sastojine. Tu se kopa, nastavlja putopisac, i bilinski trulež, koji liječi kostobolju, pa se odvaža u Ilidže. Nekada su dakle Sarajlije i posjetitelji Ilidžanskih termi, kostobolju liječili žepačkim blatom. O žepačkim kiseljacima pjevale su se i pjesme. Jedna od njih glasi:

Aj, svadili se orli i sokoli,
Aj, više Žepča na Jeleč planini.
Aj, orli vele: Naša je planina,
Aj, a sokoli: Naša djedovina.
Aj, kako su se ljuto zavadili,
Aj, sve izvore redom zamutili
Aj, ne mogaše bistra kiseljaka,
Aj, njega čuva devet djevojaka.

 

 

Izdvojeno

Od 01.04.2017. u Žepču naplata parkinga samo putem parking aparata

Od 01.04.2017. u Žepču naplata parkinga …

Iz JP „Komunalno“ Žepče, obavještavaju sve korisnike gradskih parkirališta u Žepču da će se naplata parkiranja od 01.04.2017. god. vršiti isključivo putem parking aparata.   Svi gradski parkinzi na kojima se vrši...

03-04-2017 Hits:903 Vijesti

Read more

Izdvojeno

Papa Franjo posjetio BiH

Papa Franjo posjetio BiH

Završena je povijesna posjeta poglavara Rimokatoličke crkve Svetog Oca pape Franje Bosni i Hercegovini. Uz riječi upućene mladima naše zemlje „Vi ste proljetni cvjetovi i u vama vidim želju da...

06-06-2015 Hits:5284 Županija, BiH, okruženje, društvo ....

Read more
Untitled