GK News 2 - шаблон joomla Видео

Log in
updated 2:27 PM CEST, Srp 15, 2019

Na današnji dan 1949. Tito otvorio koncentracijski logor u srcu Europe

Korisnička ocjena:  / 0

 

 

Goli otok djelo je Josipa Broza Tita, navodno na prijedlog zloglasnog Ivana Krajačića (“Drug Stevo”). Tito je odlučio napraviti mučilište i koncentracijski logor za političke disidente i ljude koji su bili nepoćudni totalitarističkom sustavu.

Zatvorenici su morali prokazivati čak i svoje najbliže – očeve, braću, majke i prijatelje – jer su bili izvrgnuti strašnim mučenjima kakve nije poznavao nijedan sustav do tada i koje nadilaze najbolesniju ljudsku maštu.

Goli otok je pokazivao samu suštinu neljudskosti komunizma općenito, ali posebice jugoslavenskog titoizma  kao najbrutalnije svjetske inačice toga globalnog zla u poratnim godinama kada se slobodni zapadni svijet radovao slobodi i pobjedi nad Hitlerom.

Na današnji dan 1949. iskrcan je na Goli otok prvi kontigent od oko 1.200 zatvorenika. Za njih su prethodno sagrađene barake, a zgrade logora morali su podići oni sami. Ukupno je do kraja Jugoslavije na Golom otoku zatočeno između 16.000 i 32.000 žrtava komunističkog totalitarizma.

U čemu je strahota tog Titovog logora? U logorima u Njemačkoj, u Sibiru, u Italiji, u tim logorima ubijalo se tijelo, a u ovom se logoru ubijao čovjek u čovjeku. To je bila osnovna logika.

Danas često čujemo kako ljudi kažu da su imali nekoga koji je bio na Golom otoku, ali nikada nisu o tome pričali niti su smjeli pričati jer se to plaćalo glavom. Zato su čak i danas svi duboko pogođeni onim što se ondje događalo, posebice jer se o tome moralo šutjeti. Tako svjedok Golog otoka prof. Vladimir Bobinac iz Krka govori:

„U nama je bio ubijen čovjek, to je osnovno. Straža je samo pazila da ne bi tko pobjegao, a mi smo se međusobno razračunavali. U tome je ta strahota. Svaki je kažnjenik, čim je stigao, morao ići na raport kod svojeg isljednika. Morao si obavezno skinuti kapu i ruke staviti na leđa

Prva greška koju bi kažnjenik načinio bila je osloviti svojeg isljednika “druže isljedniče”. Tada bi dobio odgovor: “Nismo mi drugovi, ti si bandit, a ja nisam”. Dolaskom na otok izgubio si vlastito ime i postao ‘banda’. Druga je velika greška bila kad bi rekao isljedniku “Ja nisam kriv”. To je bila velika greška, jer tom tvrdnjom uvrijedio si UDBU, ona znači, hapsi nevine ljude. Na Golom otoku moraš shvatiti da si kriv i moraš biti zahvalan UDBI što ti je omogućila da shvatiš da si kriv i da ti je UDBA omogućila da okaješ svoju krivnju. To je bilo osnovno pravilo.

Što je isljednik na raportu tražio? Uvijek je tražio imena (cinkanje, drukanje, prokazivanje): s kime si na slobodi razgovarao, s kime si se družio, što si s kime razgovarao. To je bilo najvažnije – imena. Ako kažnjenik ne bi rekao ime, tada bi ga isljednik predao onoj drugoj vlasti, kažnjenicima u žici koji su ga  „ispitivali“: mučenja, torture, zlostavljanja i pravi pakao na zemlji.“

To je bio Titov komunistički raj, po mjeri onih koji tuku, muče i ubijaju.

„Drugo što bi isljednik pitao bilo je o čemu ljudi u žici govore. Ako bi rekao “ništa”, isljednik nije bio zadovoljan, jer kako to da „banda u žici” ništa ne govori. Stalno si se trebao dokazivati, druge prokazivati i prijavljivati. To je bilo osnovno – donositi prijavu – taj je rekao to i to.

Što je bilo kažnjivo na Golom otoku? Nikako nisi smio reći da si gladan, a bio si gladan, nisi smio reći da si žedan, a bio si žedan, ljeti si radio, a dobio bi dva decilitra vode na dan i, treće, nisi smio pitati za onog tko je nestao i bio ubijen. Danas je tu, sutra ga nema, ali se nije smjelo pitati za njega. O smrti se nije smjelo govoriti jer su to bile neprijateljske izjave koje su se odmah dojavljivale u „hotel“ isljedniku.

Tako je jedan čovjek morao mučen gotov do smrti reći neko ime, ali nije ga rekao  isljedniku. U žici ga ispituju, tuku, prolazi strašnu torturu i on je, na kraju, optužio svojeg vlastitog oca koji je također dospio na Goli. Čovjek je kasnije objasnio da je morao reći neko ime, a kada bi dao ime svojeg prijatelja, on mu to ne bi nikada oprostio, dok otac hoće.“

Kakav je bio život u žici?

„Na ulazu u žicu, tada sam razmišljao, trebalo je staviti natpis iz Devetog kruga Danteovog pakla – ‘Napustite svu nadu vi koji ulazite ovamo’. Ali tamo je pisalo nešto drugo “Mi gradimo Goli otok, Goli otok gradi nas”. Još i danas se mogu vidjeti ostaci te parole.

žici nitko nije imao svoje mjesto. Uvijek se stajalo. U paviljon bismo ulazili samo kad nam narede, kada se iznosi neki politički stav. Sve obroke smo jeli stojeći. Nije bilo dovoljno žlica, pa čekaš kad netko pojede da bi se poslužio njegovom žlicom. Pada kiša – stojiš vani. Puše bura – stojiš vani. Uvijek smo stajali.

Kada kažnjenik u onom hotelu nije rekao imena, predali bi ga na ispitivanje sobnom starješini. Svi kažnjenici ulaze u paviljon, posjedamo u boksove kao u kazališnim ložama, pa sobni starješina proziva nesretnika koji stane ispred i tri puta izvikuje “ua banda”. Sobni mu postavlja pitanje “gdje si bio za vrijeme rata?”. Nesretnik je bio u njemačkom logoru i pokazuje broj tetoviran na ruci.

Sobni se diže sa svoje klupice i obilno ga šamara pitajući “kako si ti ostao živ, a drugi nisu?” Zatim, “s kim si na slobodi razgovarao?” Ako odgovor glasi “nisam ni s kim”, sobni kaže “lažeš, imaš brata, imaš prijatelja, s njima si razgovarao”. Tada se u paviljonu mijenja uzvik, pa nije više “ua banda”, nego “udri bandu.” I sada, na znak sobnoga, s boksova skaču kažnjenici, premlate tog nesretnika koji krvav pada na tlo i sobni opet smiruje ljude koji se vraćaju u svoje boksove.

Sobni mu opet postavlja isto pitanje i opet ne dobiva zadovoljavajući odgovor. I opet “udri bandu” na znak sobnoga. I, na kraju, proglašava se bojkot. To je najniži soj na Golom otoku – bojkotirani kažnjenik. On je obilježen, jer mu straga sa žicom vežu jednu krpu da ga svatko može prepoznati i svi imaju – ne pravo, nego dužnost – udarati ga.

Njemu je određen najteži rad. Kada ide na rad i kad se uvečer vraća, tada ga čeka topli zec. To znači da ispred svakog paviljona stoji špalir ljudi i on mora proći kroz taj špalir gdje ga svi tuku.

Nadalje, dio noći on kiblari. Naime, noću se nije smjelo izlaziti iz paviljona, osim do drvene kible gdje se mokrilo i gdje su ‘proljevaši’ cijedili posljednju sluz. Bojkotirani kažnjenici stoje u krugu iznad kible, glava nagnutih nad kiblom. To je i faza razmišljanja o tvojem neprijateljskom radu, faza u kojoj moraš spoznati da si kriv.

Više puta se dogodilo da je bilo toliko tih bojkotiranih kažnjenika da ne mogu svi stati iznad kible, pa se stvara drugi red tako da oni u prvom redu spuštaju hlače, a oni u drugom redu drže nosove u njihovim stražnjicama. To je, dakle, kiblarenje – noćno razmišljanje o krivnji.

Noću bi sobni u svoju sobu u paviljonu pozivao kažnjenika na isljeđivanje. Tukao bi ga i tražio imena, imena, imena.

Upamtite, na Golom nema heroja. Heroji su na bojištu, na ratištu, ali na Golom nema heroja. Na ratištu te ubija metak, a na Golom se umire polako, svakoga dana, mjesecima, godinama. I sigurno ćeš umrijeti. Svi smo to prošli. I umrli smo na tom otoku“, završio je umirovljeni profesor povijesti Krčke gimnazije Vladimir Bobinac, koji je i sam prošao strahote Golog otoka, prenosi Kamenjar.com.

 

Dnevnik.ba

Objavljen je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Korisnička ocjena:  / 0

Objavljen je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2019. godinu.

U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoći ugroženim pojedincima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2019. godinu.

Prijava projekata odnosno prijava za pomoć ugroženim pojedincima se podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku. Nakon što se e-prijavni obrazac konačno preda i spremi putem računalnog sustava dostupnog na mrežnoj stranici https://eprijavehrvatiizvanrh.in2.hr, potrebno ga je ispisati, ovjeriti te zajedno s ostalom traženom dokumentacijom u papirnatom obliku, dostaviti poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska s naznakom: „za Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2019. godinu“

Ukoliko prijavitelj - ugroženi pojedinac (C kategorija) nije u mogućnosti podnijeti prijavu u elektroničkom obliku, istu može podnijeti samo u papirnatom obliku putem Prijavnog obrasca C-papirnata prijava.

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i traje zaključno do 18. ožujka 2019. godine.

Dodatne informacije mogu se dobiti na brojevima telefona: +3851/6444-682, +3851/6444-681 radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati ili na e-mail adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Objavljen javni natječaj za pomoć RH Hrvatima izvan Hrvatske

Korisnička ocjena:  / 0

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske objavio je Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu.

Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske. U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, priopćio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Kako se može vidjeti u natječaju, za financiranje programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, Hrvatska je ove godine u proračunu osigurala 24 milijuna kuna.

Na Javni natječaj se mogu prijaviti pravne osobe koje su registrirane i djeluju najmanje 2 godine u Bosni i Hercegovini, zaključno s danom objave Javnog natječaja i to za programe i projekte koji zadovoljavaju opće i javne potrebe Hrvata u Bosni i Hercegovini kao što su:

izgradnja, obnova i opremanje ustanova kulture te zaštita i obnova spomenika kulture, kao i podrška najznačajnijim kulturnim manifestacijama

potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku koja osiguravaju pravo na informiranje

nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za škole (od osnovne škole do sveučilišta) i narodne knjižnice te potpora nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i časopisa od kulturološkog značenja

izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova (od predškolskih ustanova do sveučilišta) te izrada programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku

izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih ustanova te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja

infrastrukturni projekti i drugi projekti usmjereni na stvaranje preduvjeta za održivi povratak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prednost u dobivanju financijske potpore imat će programi i projekti koji će proizvoditi dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica, kao i programi i projekti kod kojih je vidljiva jasna provedivost i održivost. Prijava programa/projekata se obavezno podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku.

Nakon što se e-prijavni obrazac konačno preda i spremi putem računalnog sustava, dostupnog putem poveznice https://eprijavehrvatiizvanrh.in2.hr/ potrebno ga je ispisati, vlastoručno potpisati i ovjeriti pečatom pravne osobe te zajedno s ostalom traženom dokumentacijom dostaviti preporučenom poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, s naznakom "za Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu".

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog natječaja na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i traje zaključno do 16. svibnja 2018. godine.

Vijeće Evrope usvojilo Rezoluciju o BiH: Pozdravljen napredak, ali izražena zabrinutost

Korisnička ocjena:  / 0

 

 

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je večeras u Strazburu Rezoluciju o BiH u predloženoj formi. Rezolucija je usvojena s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih. 

U rezoluciji su evropski parlamentarci pozdravili ostvareni napredak u provedbi Programa reformi za period od 2015. do 2018. godine i odlučnost BiH da nastavi s institucionalnim i socioekonomskim reformama, prenosi Večernji.

Istaknuto je kako Bosna i Hercegovina neće biti uspješan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji dok se ne uspostave odgovarajući instutucionalni uslovi i upućen je poziv političkim vođama da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.

U rezoluciji se izražava i žaljenje zbog neprovođenja velikog broja odluka Ustavnog suda, a posebno je naglašena važnost nedavne odluke Ustavnog suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Izražava se i žaljenje što je već treći izborni ciklus građanima Mostara uskraćeno njihovo demokratsko pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike te poziva na brzu provedbu presude Ustavnog suda o Mostaru izmjenom izbornog zakonodavstva i statuta Grada Mostara te snažno osuđuju neprihvatljivo nasilje koje se dogodilo tokom izbora u Stocu i pozvali su nadležne da riješe situaciju poštujući vladavinu prava.

Također, izražena je zabrinutost zbog slučajeva političkog pritiska na novinare te je upućen poziv nadležnim tijelima da osiguraju medijski pluralizam i osiguraju emitiranje programa na svim službenim jezicima BiH.

 

Jerko Lijanović osuđen na 9 godina zatvora

Korisnička ocjena:  / 1

 

 Jerko Ivanković Lijanović, bivši ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH danas  je pred Kantonalnim sudom u Tuzli osuđen na kaznu zatvora u trajanju od devet godina. 

Vijeće Suda u Tuzli osudilo je  Lijanovića za zloupotrebu položaja i ovlaštenja u vezi sa nezakonitostima prilikom dodjele poticaja poljoprivrednicima na području Tuzle i FBiH u vezi od 2011. pa do 2014. godine.

Postupak protiv Lijanovića počeo u svibnju 2016. godine, a Lijanović je optužen da je budžet FBiH oštetio za više od 817.000 KM.

U sudskom postupku Lijanović je negirao krivicu.

Izdvojeno

Od 01.04.2017. u Žepču naplata parkinga samo putem parking aparata

Od 01.04.2017. u Žepču naplata parkinga …

Iz JP „Komunalno“ Žepče, obavještavaju sve korisnike gradskih parkirališta u Žepču da će se naplata parkiranja od 01.04.2017. god. vršiti isključivo putem parking aparata.   Svi gradski parkinzi na kojima se vrši...

03-04-2017 Hits:3116 Vijesti

Read more

Izdvojeno

Papa Franjo posjetio BiH

Papa Franjo posjetio BiH

Završena je povijesna posjeta poglavara Rimokatoličke crkve Svetog Oca pape Franje Bosni i Hercegovini. Uz riječi upućene mladima naše zemlje „Vi ste proljetni cvjetovi i u vama vidim želju da...

06-06-2015 Hits:8536 Županija, BiH, okruženje, društvo ....

Read more
Untitled